Talanga 'i he lea faka-Tonga

'Oku pule fakaaoao 'a tangata 'i mamani toe pe a langi
06 Nov 2009,


'Etita,

FAKATULOU atu ka e 'ataa ke u lulululu mo Sefesi Lutui (Fakama . . . 05 Nov 2009). Malo 'etau lava tangata. 'Oku ou fiefia 'i ho'o tali mai 'eku tohi. Faka'amu na'ake 'i heni kae palu hata kava.

Kataki 'o toe lau 'eku tohi ke mahino 'a e tu'unga 'e 2 na'e tuhulu ki ai 'eku tohi. 'Oku fehalaaki ho'o ma'u, fakamolemole:

(1) 'Oku mahino kiate au 'oku ke tali mai ki he 'eku fokotu'u ke toloi 'e he kakai fefine ha'a nau toe mohe mo honau ngaahi mali ka e 'oleva pe ke liliu 'a e lao "Ma'u 'Api Tukuhau" 'i Tonga.

Kataki 'oua teke mio'i 'eku tohi 'o pehe ko e feinga pe eni ke paasi 'a e talite CEDAW.

(2) 'Ikai ha'o lau ki he ngaahi 'uhinga ta'etotonu mo takihala'i na'e malanga'aki 'e he Palemia mo e kau Fale Alea 'o ta'ofi'aki 'a e talite CEDAW. 'Oku ke tali pe 'e koe 'a e tu'utu'uni hala mo ta'e totonu mei Pule'ange, 'o 'ikai teke 'eke'eke mo fehu'ia pe 'oku totonu koaa?

Kaneongo ia, feefee keta 'analaiso ho'o ngaahi faka-'uhinga?

(3) Na'a ke kole ki he 'Etita ke to'o 'eku tohi ka e pulusi pe ho'o tohi. A ia 'oku ke fiema'u ho'o totonu ke pulusi ho'o fakakaukau, ka 'oku 'ikai ke 'i ai ha'aku totonu 'aku?

Fakatatau ia ki he lao "Ma'u 'Api Tukuhau," 'a ia ko koe pe mo e kakai tangata 'oku fakamafai'i pea 'i ai ho'o mou totonu kemou ma'u 'api. Ko e fe 'a e totonu 'a e kakai fefine ki he kelekele kuo ta'e fakalao ai 'enau tala 'api?

'Oku ke pehe 'oku filifilimanako 'a e lao ko 'eni? Fefe 'oka to'o ho'o totonu 'o 'oange ma'a e kakai fefine, pea ke hala'ataa koe?

(4) Ko e ha e 'ulungaanga faka-Tonga 'oku ke lau ki ai? Ke pule pe kakai tangata he kelekele, pea nau toe pule pe ki he sino 'o e kakai fefine? Lolotonga ia, 'oku moloki 'enau totonu ki he kelekele, ka e tu'umalie ai 'a tangata.

Ko e 'ulungaanga faka-Tonga pea faka-Kalisitiane 'oku mahu'inga pea tau faka'ap'apa'i 'i he 'etau nofo ko e (a) faitotonu, (b) faka'apa'apa, (c) anga'ofa, (d) mo e faka'apasia'i e kakai fefine.

Ko e lao ta'etotonu eni, ta'e 'ofa, pea ta'e faka'apa'apa kia fafine Tonga. 'Oku 'i ai 'a e totonu 'a fafine Tonga ki he kelekele.

'Oku faingata'a ki he tangata Tonga kene ongo'i 'a e nofo popula 'a e fefine Tonga, he 'oku malu'i 'ene tu'umalie mei he kelekele 'e he lao, pea nau pule'i 'a e ngaahi ouau tukufakaholo. 'Oku nau pule 'i Pule'anga, pule 'i falelotu, pule 'i 'api, pule 'i 'uta, pule 'i tahi, ko e toe pe kenau pule 'i Langi.

Lauafe ta'u eni e nofo popula 'a fafine Tonga, pea nau taliui aipe ko honau fatongia.

Faka'apa'apa atu,

Sione A. Mokofisi

samokofisi@email.phoenix.edu

To atu 'e hanga 'e Sione A. Mokofisi 'of 'omai 'ene 'uhinga fekau'aki moe topic. Malie atu pea 'oku ou poupou'i 'ae 'uhinga 'a Sione.  Ka ko Tonga pe ia 'oku hoko ai 'a e laulaunoa ia ko eni.  Ko mamani lahi 'oku powerful ange pe 'a e lao 'oe fonua.  Ka pehe pe 'e fefine ia ke pule fakaleveleva 'i ha fa'ahinga me'a pe 'i he'ene ngaue lahi mo fa'a kataki pea 'e a'u pe ia ki he tu'unga tumutumu taha 'i ha fa'ahinga me'a pe. 'E lava 'anoa pe ia.  Koe 'ete kau pe 'iha organisation pea 'e hoko leva 'a e ngaahi me'a ia ko eni 'a e holi 'a e matu'a tangata
Tonga kene ongo'i 'a e nofo popula 'a e fefine Tonga, he 'oku malu'i 'ene tu'umalie mei he kelekele 'e he lao, pea nau pule'i 'a e ngaahi ouau tukufakaholo. 'Oku nau pule 'i Pule'anga, pule 'i falelotu, pule 'i 'api, pule 'i 'uta, pule 'i tahi, ko e toe pe kenau pule 'i Langi.'Io Sione 'ko Tonga and I am challenging the people in power to support equal rights 'a fafine Tonga moe Tangata Tonga.  Calls for democracy have reached Tonga a complete overhaul Revolution! in the whole spectrum of the Kingdom of Tonga including equal rights to land in Tonga.

The Tongan monarchy is facing a crisis. 2006 the Government gave public servants their demanded 60-80% pay rise. Yet we have seen demonstrations were “no longer for the money”, in destroying NUKU'ALOFA but “for the whole system”. to a new crystal structural change. “Violence… is one possible means of settling this dispute, even though we don’t want to go that far”. But it did in 2006. Where is Nuku'alofa Now? To some of my friends that visited Tonga said, Nuku'alofa lools like a Ghost town. I don't like to hear this from friends who have visited Tonga.

Our lives are our families, friends and our communities.  Our families, friends and our communities are our lives! We all belong to one enormous family united to one  community. Let us work together as a family as a community and be connected to bring good education, peace, good luck and harmony everyday. 

We Tongans are the shapers of the real future of Tonga.

Children, Parents and the Tongan People! as Tongans, we Decide which Tongan we want and we will teach, lead , encourage, contribute, empower  leadership in our actions and roles to take Tongans to the next level. What we begin will emerge and will shine  today, and tomorrow's generation will enjoy the warmth and appreciate the rays of the sunrise that was left by us and our ancestors who have passed on.


 

About Us: FORUM FOR ALL PACIFIC ISLANDERS (I’m all for a JUST AND FAIR OPINION! ABOUT Comments, NO abusive ones. Consider these sites are for children, Youths, parents and the people of the Pacific Islands and the General Commuin

September 20, 2009

Continue reading...
 
Make a Free Website with Yola.